Ključne odredbe usvojenog zakonodavstva
Odbor za ekonomska i monetarna pitanja (ECON) i Odbor za građanske slobode (LIBE) glasovali su velikom većinom za prijedlog, s 93 glasa za, 14 protiv i 14 suzdržanih. Zakon koji je prije više od godinu dana uvela Europska komisija, zakon zahtijeva od kripto mjenjačnica pristup, pohranjivanje i dijeljenje pojedinosti o transakcijama. Podaci o pošiljateljima i primateljima prijenosa digitalne imovine bit će sljedivi i dostupni nadležnim tijelima.
Prijedlog također potiče Europsko bankovno tijelo da uspostavi javni registar pružatelja usluga kripto imovine označenih za rizike pranja novca. Pružatelji koji nisu usklađeni također će biti uključeni u ovaj popis, a svi pružatelji usluga moraju provjeriti izvor sredstava kako bi ublažili rizike od kriminalnih aktivnosti, uključujući terorizam.
Utjecaj novih pravila
Ernest Urtasun, zastupnik španjolske Zelene stranke, zagovarao je prijedlog u Europskom parlamentu, ističući njegove prednosti:
- Olakšava identifikaciju i prijavu sumnjivih transakcija.
- Omogućuje zamrzavanje digitalne imovine radi sprječavanja nezakonitih aktivnosti.
- Odvraća korisnike od upuštanja u transakcije visoke vrijednosti.
U početku je zakon ciljao transfere veće od 1,000 eura. Međutim, nakon sporazuma između stranaka, de minimis pravilo je uklonjeno, čime su sve transakcije postale sljedive, bez obzira na vrijednost. Urtasun je naglasio da izuzeća za manje iznose stvaraju rupe u zakonu, omogućujući korisnicima da zaobiđu propise dijeljenjem transakcija na manje iznose. Također je istaknuo da se prijenosi male vrijednosti još uvijek mogu povezati s kriminalnim aktivnostima.
Prijedlog ima za cilj postupno ukidanje nehostiranih novčanika koje drže pojedinačni korisnici, a novčanike razmjene ostavlja nepromijenjene. Pojedinci s hostiranim novčanicima moraju dokumentirati i relevantnim tijelima prijaviti transakcije veće od 1,000 eura.
Link na ruske sankcije
Suizvjestitelj Eero Heinäluoma istaknuo je važnost borbe protiv pranja novca usred globalnih sankcija povezanih s ruskom invazijom na Ukrajinu. Sankcije su bile usmjerene na ruske oligarhe i vladine dužnosnike, pri čemu je vrijednost rublje strmoglavo pala kako su kriptovalute dobivale na važnosti. To je izazvalo zabrinutost zbog potencijalne upotrebe digitalnih valuta za izbjegavanje ekonomskih sankcija.
Budući koraci u europskim kripto propisima
Europski parlament trebao bi glasovati o prijedlogu na nadolazećoj plenarnoj sjednici prije početka trijaloga između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća.
Reakcije na glasovanje bile su različite. Patrick Hansen, voditelj strategije u DeFi startupu Unstoppable Finance, ovu je odluku označio kao nazadovanje, ali je naglasio da bitka nije gotova. Kritizirao je prijedlog za stvaranje "lupa za osobne podatke" unutar privatnih kripto tvrtki i vladinih agencija, povećavajući rizik od hakiranja. Nakon glasovanja, cijena Bitcoina pala je 2% u roku od nekoliko minuta, pavši sa 47,500 USD na 46,400 USD.
